Iznad života u drevnoj Grčkoj

Smrt u Grčkoj

Jedno od najstarijih mjesta u Grčkoj je pećina koja se krije u zaljevu Diros, Kontinentalna Grčka. Prema arheolozima to je groblje najčešće korišten tokom vremena ovdje na grčkoj teritoriji, najmanje tri hiljade godina i od neolita.

Danas pećina se iskopava tima arheologa iz grčkog Ministarstva kulture i do danas su izašli na vidjelo 170 ritualne keramike i kostura u komadima. To bi moglo biti najvažnije neolitsko nalazište na evropskom kontinentu ili sam Had, ako još uvijek neko vjeruje u taj zagrobni život, carstvo mrtvih.

Šta su Grci mislili iza smrti? U principu, Grci su bili zajednički ljudi, čvrsto povezani sa svojim gradovima-državama i grupnim obredima. Međutim, misterija smrti natjerala je mnoge od njih da traže odgovore dalje od onoga što su ti obredi nudili, pa su na nekim mjestima razvijene nove verzije religije usmjerene na proučavanje onih "Misterije" nema lakog odgovora.

Grčka religija znala je evoluirati na ovom polju pronalaženja razloga za život ili razloga smrti i odatle je nastala ideja Hada i Kraljevstva živih i Kraljevstva mrtvih podijeljenih rijekom Éstige. Imali su svoje bogove smrti, bogove htonskiKao Furije, Hermes, Had, Perzefona, ali bili su odvojeni od olimpskih bogova koji se nisu mogli povezati s mrtvima, jer je, kao što su bili besmrtni, smrt zagađivala.

Grčka religija nije nudila veliku utjehu smrti iako je u Samotrakiji bilo pitanje davanja odgovora vjernicima. Nekada je tu postojalo svetište, sa strane planine Fengari, zaista impresivnog nalazišta. Danas nije baš posjećen, ali oduzima vam dah i zrači snagom, pa ako možete, prošećite. Ovdje su se odvijali "misteriozni obredi" ili tajni obredi koji bi uključivali noćno hodočašće različitim spomenicima, osvijetljenim samo bakljama. Zamislite to: mrak, muzika i svjetlost baklji.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*