Poljoprivreda u Kini: pirinač

Kinesku kulturu, sa dugom istorijom, čine brojne podkulture. Poljoprivredni način života, usredotočen oko pirinač, igrao je važnu ulogu u istoriji zemlje.

Kinezi su hiljadama godina marljivo obrađivali zemlju. Na njihovom teritoriju prolivena je krv, znoj i suze u potrazi za dobrim usjevima. Ova ovisnost o zemlji toliko hiljada godina predstavlja snažnu ruralnu suštinu Kine.

Potreba za proizvodnjom pirinča navela je Kineze da posvete posebnu pažnju tehnologijama navodnjavanja, poboljšavajući uzgoj. Poljoprivredni način života, usredotočen oko pirinča, imao je snažan utjecaj na socijalni, ekonomski, politički i ideološki razvoj drevne Kine. U tom smislu, tradicionalna kineska kultura može se smatrati „usevom pirinča“.

Kada se istražuje situacija s rižom u kineskoj kulturi, postaje očigledan niz događaja. Prema profesoru Zhangu Deciju, stručnjaku za uzgoj pirinča, ljudi su, koji su uglavnom živjeli od lova, ribolova i sakupljanja voća, počeli ostavljati malo sjemena u nizinama. Kasnije su ti ljudi počeli da razvijaju zemlju, čineći je pogodnijom za poljoprivredu.

Korenje, presađivanje pirinča i navodnjavanje nastali su u regiji doline Žute rijeke na sjeveru i regiji sliva Hanshui na sjeverozapadu.

Do danas su pronađeni tragovi riže u Hemuduu iz Yuyao-a, provincije Zhejiang, Yangshao-u iz Mianchija, provincije Henan, Dachendun-u iz Feidonga, provincije Anhui, Miaoshan-u iz Nanjinga i Xianlidunu iz Wuxija, provincije Jiangsu, Qianshanyang-u iz Wuxing-a, provincije Zhejiang, Qujialing i Zhujiazui iz Jingshan-a, Shijiahe iz Tianmena i Fangyingtai iz Wuchang-a u provinciji Hubei.


Budite prvi koji komentarišete

Ostavite komentar

Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

*

*