Malumalu o Ramses II i Abu Simbel
O le farao taua a Aikupito Anamua e tele lava nafa ma le taʻutaʻua o loʻo i ai pea tagata i le lalolagi atoa. Ia i latou e ao ona tatou nofo aitalafu ai maoae galuega taua o loʻo matou faʻasaoina i le taimi nei ma o loʻo puipuia pea e lou lalolagi ana mea uma aura o mea lilo ma faʻataulaitu.
Ma e oʻo lava i le au atamamai sili ona lelei o Aikupito Anamua na mafai ona faʻamatalaina le auala e mafai ai e le malo o le Naila ona fausia ana galuega ofoofogia o fausaga ma inisinia i lalo o pulega a na tupu a o tele isi aganuʻu na toetoe a tuua le Neolithic. Afai e te manaʻo e faʻamasani lelei i nei tagata uiga ese, matou te valaʻaulia oe e mulimuli mai ia matou i se maimoaga taamilo i tupu sili ona taua o le lalolagi. Aikupito Anamua.
Le
- 1 O le farao taua a Aikupito Anamua, mai Djoser i Cleopatra
- 1.1 Zoser, tusitala o le muamua faʻasaoina pyramid
- 1.2 Cheops, o le muamua i totonu o sili taua taua o anamua Aikupito
- 1.3 Khafre, o se sui agavaa
- 1.4 Tuthmosis III, o se manumalo
- 1.5 Amenophis III
- 1.6 Amenhotep IV poʻo Akhenaten, taʻua o le Heretic Farao
- 1.7 Tutankhamun, o le uii i le taua o farao o anamua Aikupito
- 1.8 Ramses II, le Tupu Tufuga
- 1.9 O Cleopatra VII, o ia na faʻamamaina le Emepaea o Roma
O le farao taua a Aikupito Anamua, mai Djoser i Cleopatra
Na faʻatonuina e farao iʻuga o anamua Aikupito i se vaitaimi umi o le tolu afe tausaga e aofia ai ituaiga eseese o aiga. E toeititi lava o latou amio Atua pe, tusa o le manatu, o suli o atua e pei o Horus o Ra. Ae ui i lea, o le oti na, faʻatasi ma Osiris, na latou oʻo atu i le vaega paia moni. Ae, aunoa ma se toe feiloaʻiga, tatou feiloaʻi ma sili ona lauiloa o latou.
Zoser, tusitala o le muamua faʻasaoina pyramid
O lenei pharaoh, ua lauiloa foi Necherjet ma na pule o ia i le va o le 2665 ma le 2645 TLM, e le taʻutaʻua o ia e pei o isi. Ae, pe a matou talanoa atu ia te oe e uiga Imhotep, atonu o le a e faʻatulagaina oe lava ia sili atu. Faʻauia e le muamua, o le lona lua na fausia le sitepu pyramid o Saqqara, i saute o Memphis, le laumua o lona malo.
Faʻaigoaina foi o le laa sitepu o Djoser ona o ona foliga, na avea o se faʻataʻitaʻiga mo le mulimuli ane Giza complexes ma isi uma mulimuli ane pyramids. Ma Imhotep ua manatu o le muamua sili tusiata i le talafaasolopito.
Step pyramid o Saqqara
Cheops, o le muamua i totonu o sili taua taua o anamua Aikupito
E tonu lava le farao o ai na Sili Pyramid o Giza ua fai si leva mulimuli ane ma ua matua taua lava. Valaauina foi Iufu, pulea ai iʻuga o Aikupito i le va o tausaga 2589 ma le 2566 aʻo leʻi oʻo ia Iesu Keriso. I le tala faasolopito, sa ia te ia se igoa taʻuleleia o se pule saua, lea na matua fesoasoani i ai le Eleni Herodotus, o se taʻutaʻua faʻamatalaina talaʻaga.
I soo se tulaga, bequeathing us le Great Pyramid o Giza faia mo isi mea. E leai mo se mea noa, ua naʻo lea lava Fitu Vavega o le Lalolagi anamua o loʻo ia tatou i aso nei ma faʻapea foi ma le sili ona tele pyramid o le fia na fausiaina i Aikupito Anamua.
E talitonuina o le atamai na nafa ma le siitiaina o ia o le tusiata fale Hemiunu, lea i lena taimi o le foi talatala pe muamua faamasino i le maeʻa ai o le farao ia lava. Ma o le maoaʻe o lana galuega o le a avatua ia te oe se manatu o le mea moni o le sili ona maualuga fale i luga o le paneta seia oo i le XNUMXth seneturi mulimuli ane Keriso, ina ua sili atu i le laumua o Lincoln Cathedral, i Peretania Tele.
I le Fale Mataaga i Aikupito i Kairo oe mafai ona vaʻai i se sui o Cheops. O se tamaʻi nifo nifo elefane na maua e le Peretania archaeologist Flinders Petrie i Abydos, na faʻaigoaina o le Sacred City o Osiris.
Khafre, o se sui agavaa
Ataliʻi o Cheops, e le mafai ona faʻapea o lenei farao na ia tuʻuina lona tama i se nofoaga leaga. Aua e le gata na fausia e ia lana lava pyramid, ae faʻapea foi le lauiloa Sili sphinx, o se tasi o faʻailoga silisili o Aikupito Anamua.
O Khafre na pule i le va o tausaga 2547 ma le 2521 ma, pe ana fai o le taua tele o le mea na ia foaʻi mai ia i tatou, e tatau ona ia tulaga i totonu o sili taua taua o anamua Aikupito. I se faʻaopopoga, tatou i ai foi se sui o ia: le nofo le faʻatagata o Jafra, lea e mafai foi ona e vaʻai i ai i le Fale Mataaga i Aikupito i Kairo.
Sili Sphinx ma Pyramid o Jaffra
Tuthmosis III, o se manumalo
O le matou farao sili na sosoʻo mai e leʻi tu matilatila mai tele mo ona atamamai fausiaina ae mo lona manaʻo ia manumalo. O le mea moni, na ia faia le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo i teritori o loʻo iai nei Lepanona, Suria, ma Palesitina, i le taimi o lana nofoaiga, na maua ai e le Emepaea o Aikupito lona faʻalautelega teritori maualuga.
Tuthmosis III na pule mai le 1479 i le 1425 BC ma, nai lo le fausiaina o malumalu, na ia feagai ma le toe faʻaleleia ma le faʻalauteleina o loʻo i ai nei. Ae ui i lea, o ia aitalafu sili fitu Karnak obelisks. Lona tuugamau na maua i le le mafaatusalia Vanu o le Tupu.
Amenophis III
Pei o le muamua, e ana le XNUMXth Dynasty o Aikupito ma sa pule o ia i le va o le 1390 ma le 1353 a o lumanai Iesu Keriso. O lana nofoaʻiga sa umi ma manuia, talu ai na ia iloa faʻafefea ona faʻaaoga ia mea na manumalo ai i latou na muamua atu ia te ia e faʻatumauina se tulaga hegemonic i le eria.
O ia foi o se tufuga lelei tele. Faʻatasi ai ma galuega na ia faʻalauiloaina, o le fou malumalu o Thebes o Soleb's, i Nubia. O lana mausoleum na o le ua taʻua Colossi o Memnon, faʻatagata nofoia tetele e lua, taʻitasi sefuluvalu mita le maualuga.
Amenhotep IV poʻo Akhenaten, taʻua o le Heretic Farao
Alo o le muamua, na ia pule i le va o tausaga 1353 ma 1336. Na ia alu i lalo i le talafaʻasolopito ma le igoa faʻaigoa o Farao Heretic aua na ia faavaeina le tapuaiga monotheistic o Aten, e leai lava se isi ae o le la.
Peiseai e le lava lena, na ia siitia le laumua o le malo o Tebas a Ajetaton, o le Amarna o loʻo i ai nei, lea na ia fausiaina ai ni malumalu tetele mo le lotu fou ma le tamaoaiga na aveʻesea mai faifeʻau tuai. Ae o lona uiga foi o se faatufugaga faatufugaga. Seia oʻo mai i lea taimi, o ata o ata a Aikupito e faʻaali mai ai atua ua liutino tagata. Ae faʻatasi ai ma Amenhotep IV o le faʻavae na pasi i le aiga tupu.
Akhenaten pusi
Ma e tatau foi ona matou talanoa ia te oe e uiga i lenei, aua o le ava a Farao o le sili lauiloa Nefertiti ua tele taimi na aliali mai ai i ata ma tala. O se fafine aulelei pei o ia o se meaalofa i le pule, o nisi paleo-faʻasolopito talitonu o ia o le Semenejkara na ia pule faʻatasi ma le farao o ia muamua ma na o ia mulimuli ane. Toe foi i le mataupu o faatufugaga, tonu lava le Nefertiti fatafata O se tasi o sili ona lauiloa faʻatagata o Aikupito Anamua.
I le avea ai o le pule, Akhenaten, faatasi ai ma le fesoasoani a Nefertiti, faia uma suiga na matou taʻuina atu ia te oe e uiga ma ma ua lauiloa o le Amarna Fouvalega. Faʻatasi ai ma ia, na ia tuʻufaʻatasia le pule tautupu e faʻasaga i le faitaulaga sili ma o lona taimi o se tasi o le manuia mo le malo.
Tutankhamun, o le uii i le taua o farao o anamua Aikupito
O ia o le atalii o le sa muamua ae le o lona toalua ae o Meketaton, lona afa-tuafafine, e tusa ai ma nisi punaoa, po o se tasi o ona uso a tina, e tusa ai ma isi. Na ia pule i iʻuga o Aikupito i le va o le 1334 ma le 1325, tele na ia le faia le mea na faia e lona tama.
Valaauina le Kid Kid, toefuatai le tapuaiga faʻalelotu toe faʻafoʻi le tele o le paoa i faitaulaga. Na ia toe faʻafoʻi foʻi le laumua i Tebas. Ae na ia toe faʻaleleia foi se vaega lelei o maʻa faʻamanatu na faʻaleagaina i le taimi muamua le mautonu.
Tutankhamun atonu e le i ai i totonu o le sili taua taua o anamua Aikupito, ae e le masalomia o ia o le sili ona lauiloa. O le mauaina o lona tuugamau toetoe lava a Howard Carter ma le manatu fetuu e foliga mai na pa'ū i luga oi latou uma na auai i le mauaina na liliuina o ia i se amio na siomia e se tala faafagogo talafaʻasolopito. Mai iina i le fale tifaga ma tusitusiga e naʻo le tasi le sitepu ma ua faʻatupuina e le Tamaititi Tupu le tele o ata ma tusitusiga.
Tutankhamun i Luxor
Ramses II, le Tupu Tufuga
Ua taʻua o ia o le farao ma le nofoaiga umi, ona na ia pule mo le 66 tausaga (mai le 1279 i le 1213 BC). Atonu foi o ia lea na sili ona toatele ana fanau, talu ai e tusa ma le selau le aofaʻi o latou tau.
Ae ua lauiloa foi o o le tufuga tupu mo le tele o malumalu ofoofogia na ia fausia. Faatasi ai ma i latou, lana lava mausoleum, le Rameseum, i le Vanu o Tupu, poʻo malumalu lauiloa o loʻo faia ai Abu Simbel. Ae o Ramses II na atili ai ona alu. Na ia fausia se isi laumua fou o le emepaea i sasaʻe o le vaitafe o le Naila Pi-Ramses Aa-najtu poʻo le Aai o Ramses. I le iuga, o le igoa o le Great Royal Wife o le a foliga masani foi ia te oe: Nefertari, lea e faaliliuina i le "susulu mai o le la."
O Cleopatra VII, o ia na faʻamamaina le Emepaea o Roma
Ina ua sau o ia i le nofoalii i le 51 TLM, ua maeʻa ona mauaina le lalolagi Roma. Peitai, o lenei fafine malosi na faia le mea sili na te mafaia e faʻasaoina ai Aikupito, lea ua le toe ola i lona tulaga sili, mai lima o le au Latins.
A aunoa ma se masalosalo, e sili ona taʻutaʻua i latou uma na umiaina le tulaga o le farao. O au faiā ma Marco Antonio ma le Julius Kaisara ua latou faʻatupuina le tele o tifaga. Faʻatonu Kaisara, le atalii na ia te ia ma le lona lua, o le a suitulaga ia te ia i le nofoalii ma le igoa o Ptolemy XVE ui na sili atu ona faʻatusa nai lo se isi lava mea, talu mai le taimi na maliu ai Cleopatra, na avea Aikupito ma itumalo o Roma.
Falelotu Mumu o Karnak
E aliali mai, o Cleopatra o se tamaʻitaʻi tulaga ese na iloa iloa faʻatu se atoaga o fesoʻotaʻiga faʻavaomalo, taʻitaʻi malosiʻaga o le sami ma tusia tala faʻafomaʻi ma tusi o gagana.
I le iʻuga, o mea na matou faʻaalia atu ia te oe o nisi ia o faʻamanuiaga taua a anamua Aikupito. Ia i latou tatou aitalafu tele o sili sili faʻamanatuga o le lalolagi masani ma le talatuu o se sili ona maoaʻe agaʻi i luma mo lona taimi. Peitai, sa i ai isi lauiloa pei o latou. Faataitaiga, Menkaure, o loʻo tatou nofo aitalafu ai i le lona tolu pyramid o le fanua laugatasi o Giza; Amene Oʻu, tufuga o le faigata o O le Lisht ma le tusitala o tusitusiga, poʻo le masiofo-farao Hatshepsut, muamua o Cleopatra ma o ai na faatonuina le fausiaina o le Malumalu o Deir-el-Bahari ma le Falesa Mumu o Karnak. E te le manatu o tagata o nei tagata o ni talaʻaga fiafia?
Ia avea muamua ma faamatalaga